gstritis

Gastritis Prehrana i Jelovnik – Što jesti, a Što izbjegavati?

Što ćeš pročitati u sljedećem članku?

Znate li kakva vam treba biti dijeta kada vam je dijagnosticiran gastritis? Što izbjegavati i kako liječiti gastritis saznajte ovdje

Pojam gastritis odnosi se na svako stanje koje uključuje upalu želučane sluznice. Konzumacija određene hrane, a izbjegavanje druge, može pomoći ljudima da upravljaju simptomima gastritisa.

Gastritis može biti akutni ili kronični. Akutni gastritis dolazi iznenada i ozbiljan je, dok kronični traje dulje. Različite vrste gastritisa uzrokuju različiti čimbenici. Simptomi uključuju probavne smetnje, bolove u trbuhu, mučninu i osjećaj sitosti.

Za većinu ljudi, gastritis će brzo nestati nakon liječenja. Međutim, neki oblici gastritisa mogu prouzročiti čir ili povećati rizik nastanka raka.

Dijeta je bitan čimbenik vašeg probavnog i cjelokupnog zdravlja. 

Gastritis dijeta može u velikoj mjeri ublažiti simptome i pomoći vam da se osjećate bolje.

Prehrana za gastritis – Što jesti?

Neke vam namirnice mogu pomoći u regulaciji  gastritisa i ublažavanju simptoma. Dijeta, općenito ne uzrokuje kronični gastritis, ali konzumiranje neke hrane može pogoršati simptome. To može uključivati ​​prženu, začinjenu i vrlo kiselu hranu.

Neki smatraju da sljedeća hrana i pića pomažu u ublažavanju simptoma gastritisa:

Hrana bogata vlaknima :

  • cjelovite žitarice,
  • voće,
  • povrće
  • grah

Nemasna hrana :

  • riba,
  • nemasno meso
  • povrće

Alkalna hrana :

  • povrće
  • grah

Negazirana pića

  • Voda
  • Sokovi od povrća

Pića bez kofeina

 

Neke studije smatraju da probiotici mogu pomoći kod želučanih problema uzrokovanih bakterijom zvanom H.pylori

Ta bakterija uzrokuje infekciju u probavnom sustavu što može dovesti do gastritisa ili čira na želucu. H. pylori najčešći je uzročnik gastritisa (90% slučajeva).

Heliko bakterija

Zdrava, probiotička hrana mogla bi pomoći kod gastritisa. Tu spadaju kombucha, jogurt, kimchi i kiseli kupus. Konzumiranje manjih, češćih obroka također može pomoći u ublažavanju simptoma.

Neke vrste gastritisa mogu otežati tijelu apsorpciju željeza ili vitamina B-12, što dovodi do nedostatka istih. Savjetujte se sa svojim liječnikom o uzimanju dodataka prehrani kako biste spriječili nedostatke.

Hrana koju treba izbjegavati na gastritis dijeti

Hrana bogata mastima može pogoršati upalu u sluznici želuca.

Nekim ljudima, alergije na hranu mogu potaknuti gastritis. U tim slučajevima otkrivanje i izbjegavanje takve hrane može spriječiti gastritis. Neke su vrste gastritisa uzrokovane prečestom ili prekomjernom konzumacijom alkohola.

Hrana koja može nadražiti želudac i time pogoršati gastritis uključuje:

  • alkohol
  • kava
  • kisela hrana poput rajčica i nekog voća
  • voćni sokovi 
  • masna hrana
  • pržena hrana
  • gazirana pića
  • začinjena hrana

Ukoliko primijetite da određena hrana ili skupina hrane pogoršava vaše simptome, izbjegavanjem iste možete spriječiti simptome. To se posebno odnosi na alergije na hranu.

Čir i gastritis prehrana

Čir i gastritis dijeta

Ako se ne liječe, neke vrste gastritisa mogu dovesti do čira na želucu, koji se naziva i peptički čir. Ako imate čir, vrsta hrane koju biste trebali jesti ili izbjegavati slične su kao kod gastritisa.

Također biste trebali paziti da konzumirate hranu bogatu hranjivim sastojcima. Slijeđenjem zdrave, uravnotežene prehrane olakšava se zacjeljivanje čira.

Prema istraživanju o prehrani i čiru na želucu, dopuštene su sljedeće namirnice:

  • mlijeko, jogurt i nemasni sirevi
  • biljna ulja i maslinovo ulje
  • voće poput jabuke, dinje i banane
  • povrće poput lisnatog zelja, mrkve, špinata i tikvice
  • leća, slanutak i soja
  • nemasno meso
  • prirodni sokovi

Istraživanje također preporučuje da bi ljudi s čirom na želucu trebali izbjegavati:

  • pržena hrana
  • ljuta paprika
  • čokolada
  • kofeinska pića
  • zrna gorušice

Uzroci gastritisa

Bakterijska infekcija H. pylori

Bakterija H. pylori najčešći je uzročnik gastritisa, čineći 90% slučajeva.

Glavni uzrok kroničnog gastritisa infekcija je H. pylori u djetinjstvu koja stvara probleme i u odrasloj dobi.

Oštećenje želučane sluznice

Razni čimbenici mogu oštetiti želučanu sluznicu izazivajući gastritis, uključujući:

  • konzumacija alkohola i određenih droga
  • aspirin i analgetici, uključujući NSAR
  • gutanje nagrizajuće tvari
  • bakterijske ili virusne infekcije
  • radioaktivni tretmani gornjeg dijela trbuha ili donjeg dijela prsa
  • operacija uklanjanja dijela želuca

Ozbiljnija ozljeda ili bolest

Ozbiljne bolesti ili ozljede mogu uzrokovati akutni, stresni gastritis.

Ozljeda tijela (ne nužno trbuha) ili bolest koja utječe na protok krvi u želucu može povećati kiselinu u želucu, uzrokujući gastritis.

Autoimuna bolest

Autoimune bolesti također mogu prouzročiti gastritis. Do toga dolazi kada imunološki sustav počne napadati vlastito, zdravo tkivo tijela u sluznici želuca.

Alergije na hranu

Poveznica između alergija na hranu i gastritisa još nije jasna. Međutim, alergije na hranu mogu izazvati rijetku vrstu gastrointestinalnih upala zvanu eozinofilni gastroenteritis.

Razgovarajte sa svojim liječnikom ili alergičarom koji je certificiran za utvrđivanje alergija na hranu.

Liječenje gastritisa

Za gastritis uzrokovan H. pylori, liječnik će propisati antibiotike.

Lijekovi koji se prodaju bez recepta, uključujući antacide, mogu olakšati želučane probleme, ali ne liječe osnovne probleme. Uzimanje probiotičkih dodataka može pomoći u liječenju i prevenciji simptoma.

Ljudi bi trebali izbjegavati moguće pokretače gastritisa, što može uključivati ​​alkohol, aspirin ili lijekove protiv bolova.

Ublažavanju gastritisa može pomoći i gubitak kilograma te reguliranje stresa. Konzumiranje manjih, češćih obroka umjesto obilnih također može pomoći.

Osvrt

Trajanje gastritisa nakon započetog liječenja ovisi o vrsti, uzroku i težini.

Najčešće će se gastritis brzo poboljšati nakon početka liječenja. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako su simptomi gastritisa ozbiljni ili traju dulje od tjedan dana te ukoliko razmišljate o promjeni prehrane i novim lijekovima.

Više o autoru članka

dr. sc. Božo Radić
dr. sc. Božo Radić

specijalist gastroenterolog

Dr. sc. Božo Radić je diplomirao na Medicinskom fakultetu, a doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U KB Dubrava Zagreb je radio kao specijalist gastroenterologije, i bio je voditelj Službe za kontrolu kvalitete. Bavi se gastroenterologijom, prvenstveno endoskopijom donjeg i gornjeg probavnog sustava, uz poseban fokus na metode za prevenciju i liječenje raka debelog crijeva. Jedan je od pokretača  multidisciplinarnog tima KB Dubrava Zagreb za liječenje pacijenata oboljelih od raka debelog crijeva sa željom poboljšanja standarda liječenja ove bolesti u Hrvatskoj. Profesionalno surađuje s timom abdominalnih kirurga s ciljem povećanja broja minimalno invazivnih zahvata koristeći zajednički pristup endoskopskih i laparoskopskih tehnika kod operacija probavnog sustava.

Autor je i koautor pedesetak znanstvenih i stručnih publikacija koji su indeksirani u Current Contentsu, Medlineu i Scopusu te aktivno sudjeluje na domaćim i stranim kongresima, kao pozvani predavač i autor. Član je Hrvatskog gastroenterološkog društva.

Najnoviji članci

Rad gastroenterologije omogućuju

Informiraj svoje prijatelje na vrijeme