Opći pregled
Polip debelog crijeva mala je nakupina stanica koja nastaje na sluznici debelog crijeva. Većina polipa debelog crijeva je bezopasna. No, s vremenom se neki polipi debelog crijeva mogu razviti u rak debelog crijeva, koji je često smrtonosan kada se pronađe u kasnijim fazama.
Dvije su glavne kategorije polipa, ne-neoplastični i neoplastični. Neoplastični polipi uključuju hiperplastične polipe, upalne polipe i hamartomatozne polipe. Ove vrste polipa obično ne postaju kancerogene. Neoplastični polipi uključuju adenome i nazubljene tipove. Općenito, što je veći polip, to je veći rizik od raka, posebno kod neoplastičnih polipa.
Svatko može razviti polipe debelog crijeva. Pod većim ste rizikom ako imate 50 ili više godina, imate prekomjernu tjelesnu težinu, pušač ste te ako imate osobnu ili obiteljsku anamnezu polipa ili raka debelog crijeva.
Polipi debelog crijeva su često bez simptoma. Važno je redovito provoditi kontrolne testove, poput kolonoskopije, jer se polipi debelog crijeva, pronađeni u ranim fazama obično mogu sigurno i potpuno ukloniti. Najbolja prevencija raka debelog crijeva je redoviti pregled polipa.
Simptomi
Već spomenuto, polipi debelog crijeva često se pojavljuju bez simptoma. Možda nećete znati da imate polip dok ga liječnik ne pronađe tijekom pregleda vašeg crijeva.
Ali, neki ljudi s polipima debelog crijeva su iskusili:
- rektalno krvarenje, može biti znak polipa debelog crijeva, raka ili drugih stanja, poput hemoroida ili manjih poderotina na anusu.
- promjena boje stolice, krv se može pojaviti kao crvena pruga na stolici ili stolica izgleda crno. Promjenu boje mogu uzrokovati i hrana, lijekovi te dodaci
- promjena crijevnih navika, zatvor ili proljev koji traju duže od tjedan dana mogu ukazivati na prisutnost velikog polipa debelog crijeva. No, niz drugih stanja također može uzrokovati promjene u crijevnim navikama
- bol, veliki polip debelog crijeva može djelomično začepiti vaše crijevo, što dovodi do grčevitih bolova u trbuhu
- anemija zbog nedostatka željeza, krvarenje iz polipa može se s vremenom pojaviti polako, bez vidljive krvi u stolici. Kronična krvarenja oduzimaju tijelu željezo potrebno za proizvodnju tvari koja omogućava crvenim krvnim stanicama da prenose kisik u vaše tijelo (hemoglobin). Rezultat je anemija s nedostatkom željeza, zbog koje se možete osjećati umorno i bez daha
Kada posjetiti liječnika
Obratite se svom liječniku ako imate:
- bol u trbuhu
- krv u stolici
- promjena vaših crijevnih navika koja traje duže od tjedan dana
Trebali biste redovito pregledati polipe ako:
- imate 50 godina ili više
- imate faktore rizika kao što je obiteljska povijest raka debelog crijeva. Visokorizične osobe bi trebale odlaziti na redovne kontrole puno prije navršene 50. godine
Uzroci
Zdrave stanice rastu i dijele se određenim poretkom. Međutim, mutacije u određenim genima mogu dovesti do nastavka dijeljenja stanica čak i kada nove stanice nisu potrebne. U debelom crijevu i rektumu ovaj neregulirani rast može uzrokovati stvaranje polipa. Polipi se mogu razviti bilo gdje u vašem debelom crijevu.
Dvije su glavne kategorije polipa, ne-neoplastični i neoplastični. Neoplastični polipi uključuju hiperplastične polipe, upalne polipe i hamartomatozne polipe. Neoplastični polipi obično ne postaju karcinomi.
Upalni polipi mogu se vidjeti kod ulceroznog kolitisa ili Kronove bolesti debelog crijeva. Iako sami polipi ne predstavljaju značajnu prijetnju, ulcerozni kolitis ili Kronova bolest debelog crijeva povećava vaš ukupni rizik od raka debelog crijeva.
Neoplastični polipi uključuju adenome i nazubljene tipove polipa. Većina polipa debelog crijeva su adenomi. Nazubljeni polipi mogu postati kancerogeni, ovisno o njihovoj veličini i mjestu u debelom crijevu. Općenito, što je veći polip, to je veći rizik od raka, posebno kod neoplastičnih polipa.
Faktori rizika
Čimbenici koji mogu pridonijeti nastanku polipa ili raka debelog crijeva uključuju:
- Dob, većina ljudi s polipima debelog crijeva ima 50 ili više godina
- upalna crijevna stanja, poput ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti
- obiteljska anamneza, vjerojatnije je da ćete razviti polipe ili rak debelog crijeva ako imate nekog u obitelji sa ovom dijagnozom. Ako je ima mnogo članova obitelji, vaš je rizik još veći, no kod nekih ljudi ta veza nije nasljedna
- upotreba duhana i alkohola
- pretilost i nedostatak vježbanja
- rasa, afroamerikanci imaju veći rizik od razvoja raka debelog crijeva
- dijabetes tipa 2 koji nije dobro kontroliran
Nasljedni poremećaji polipa
Ljudi rijetko nasljeđuju genetske mutacije zbog kojih nastaju polipi debelog crijeva. Ako imate jednu od ovih genetskih mutacija, postoji mnogo veći rizik od razvoja kolorektalnog karcinoma. Kontrola i rano otkrivanje mogu pomoći u sprečavanju razvoja ili širenja ovakvih karcinoma.
Nasljedni poremećaji koji uzrokuju polipe debelog crijeva uključuju:
- Lynchov sindrom, koji se naziva i nasljedni nepolipozni kolorektalni karcinom. Osobe s Lynchovim sindromom obično razviju relativno malo polipa u debelom crijevu, ali ti polipi mogu brzo postati zloćudni. Lynchov sindrom najčešći je oblik nasljednog raka debelog crijeva, a povezan je s tumorima u dojkama, želucu, tankom crijevu, mokraćnim putovima i jajnicima
- obiteljska adenomatozna polipoza (FAP), rijetki poremećaj koji uzrokuje razvoj stotina ili čak tisuća polipa u sluznici debelog crijeva počevši od tinejdžerskih godina. Ako se polipi ne liječe, rizik od razvoja raka debelog crijeva iznosi gotovo 100 posto, obično prije 40. godine života. Genetsko testiranje može vam pomoći utvrditi postoji li rizik od FAP-a
- Gardnerov sindrom, varijanta FAP-a koja uzrokuje razvoj polipa u cijelom debelom crijevu i tankom crijevu. Također možete razviti nekancerozne tumore u drugim dijelovima tijela, uključujući kožu, kosti i trbuh
- Polipoza povezana s MYH (MAP), stanje slično FAP-u koje je uzrokovano mutacijama gena MYH. Osobe s MAP-om često u mladosti razvijaju višestruke adenomatozne polipe i rak debelog crijeva. Genetsko testiranje može vam pomoći utvrditi rizik od MAP-a
- Peutz-Jeghersov sindrom, stanje koje obično započinje pjegama koje se razvijaju po cijelom tijelu, uključujući usne, desni i stopala. Tada se nekancerozni polipi razvijaju u crijevima. Ti polipi mogu postati zloćudni, pa ljudi s ovim stanjem imaju povećani rizik od raka debelog crijeva
- sindrom nazubljene polipoze, stanje koje dovodi do više nazubljenih adenomatoznih polipa u gornjem dijelu debelog crijeva. Ti polipi mogu postati zloćudni
Komplikacije
Neki polipi debelog crijeva mogu postati kancerogeni. Što se ranije polipi uklone manja je vjerojatnost da će postati zloćudni.
Prevencija
Redovitim kontrolama uvelike možete smanjiti rizik od polipa i raka debelog crijeva. Određene promjene životnog stila vam također mogu pomoći:
- usvojite zdrave navike, uključite puno voća, povrća i cjelovitih žitarica u svoju prehranu i smanjite unos masti. Ograničite konzumaciju alkohola i ostavite duhan. Ostanite tjelesno aktivni i održavajte zdravu tjelesnu težinu
- razgovarajte sa svojim liječnikom o kalcijumu i vitaminu D. Studije su pokazale da povećanje potrošnje kalcija može pomoći u sprečavanju ponovnog pojave adenoma debelog crijeva. Ali, još nije jasno ima li kalcij preventivne prednosti protiv raka debelog crijeva. Neke su studije pokazale da vitamin D možda može imati zaštitni učinak protiv raka debelog crijeva
- razmotrite svoje mogućnosti ako ste visokorizična skupina. Ako imate obiteljsku anamnezu polipa debelog crijeva, razmislite o genetskom savjetovanju. Ako vam je dijagnosticiran nasljedni poremećaj koji uzrokuje polipe debelog crijeva, trebat će vam redovite kolonoskopije već u ranijoj odrasloj dobi
Dijagnoza
Kontrole imaju ključnu ulogu u otkrivanju polipa prije nego što postanu kancerogeni. Kontrole također mogu pomoći u pronalaženju raka debelog crijeva u ranim fazama, kada još imate dobre šanse za oporavak.
U metode kontrole spadaju:
- kolonoskopija, najosjetljiviji test za kolorektalne polipe i rak. Ako se pronađu polipi, liječnik ih može odmah ukloniti ili uzeti uzorke tkiva (biopsije) na analizu
- virtualna kolonoskopija (CT kolonografija), minimalno invazivni test koji koristi CT skeniranje za pregled vašeg debelog crijeva. Virtualna kolonoskopija zahtijeva istu pripremu crijeva kao i kolonoskopija. Ako se pronađe polip, trebat će vam kolonoskopija da biste ga uklonili
- fleksibilna sigmoidoskopija, kojom se tanka, osvijetljena cijev umetne u rektum da bi se ispitala i zadnja trećina debelog crijeva (sigmoid) te rektum. Ako se pronađe polip, trebat će vam kolonoskopija da biste ga uklonili
- testovi na temelju stolice, ova vrsta testa djeluje provjerom prisutnosti krvi u stolici ili procjenom DNK-a vaše stolice. Ako je test stolice pozitivan, trebat će vam kolonoskopija
Liječenje
Vaš će liječnik vjerojatno ukloniti sve polipe otkrivene tijekom pregleda crijeva. Opcije za uklanjanje uključuju:
- uklanjanje pincetom ili žičanom omčom (polipektomija). Ako je polip veći od 0 centimetara (oko 1 centimetar), ispod njega se može ubrizgati tekućina koja podiže i izolira polip od okolnog tkiva kako bi se on mogao ukloniti
- minimalno invazivna kirurgija, preveliki polipi ili oni koji se ne mogu sigurno ukloniti tijekom pregleda obično se uklanjaju laparoskopskim putem, što se izvodi umetanjem instrumenta, koji se naziva laparoskop, u crijevo
- uklanjanje debelog crijeva i rektuma, ako imate rijetki nasljedni sindrom, kao što je FAP, možda će vam trebati operacija uklanjanja debelog crijeva i rektuma (totalna proktokolektomija)
Neke vrste polipa debelog crijeva imaju veću vjerojatnost da postanu zloćudne. No, liječnik koji se bavi analizom uzoraka tkiva (patolog) obično mora ispitati tkivo polipa pod mikroskopom kako bi utvrdio je li potencijalno kancerogeno.
Nadzorna njega
Ako ste imali adenomatozni polip ili nazubljeni polip, imate povećani rizik od raka debelog crijeva. Razina rizika ovisi o veličini, broju i karakteristikama adenomatoznih polipa koji su uklonjeni.
Trebat će vam kontrolni pregledi za polipe. Vaš će liječnik vjerojatno preporučiti kolonoskopiju:
- u roku od 5 do 10 godina ako ste imali samo jedan ili dva mala adenoma
- u roku od tri godine ako ste imali više od dva adenoma, adenome veličine 0,4 inča (oko 1 centimetar) ili veće ili neke određene adenome
- u roku od tri godine ako ste imali više od 10 adenoma
- u roku od šest mjeseci ako ste imali vrlo veliki adenom ili adenom koji se morao ukloniti u komadima
Važno je u potpunosti pripremiti debelo crijevo prije kolonoskopije. Ako stolica ostane u debelom crijevu i ometa liječniku pogled na zid debelog crijeva vjerojatno ćete trebati ponoviti postupak kolonoskopije i prije gore navedenih smjernica.
Priprema za vaš sastanak
Možda ćete biti upućeni liječniku koji je specijaliziran za probavne bolesti (gastroenterolog).
Što možete učiniti
- imajte na umu o bilo kakvim limitacijama prije sastanka, kao što je unos čvrste hrane dan prije zakazanog sastanka
- zapišite svoje simptome, uključujući one koji mogu izgledati nepovezani s razlogom zbog kojeg ste zakazali sastanak
- napravite popis svih svojih lijekova, vitamina i dodataka
- zapišite svoje ključne medicinske podatke, uključujući i vaša ostala medicinska stanja
- zapišite ključne osobne podatke, uključujući sve nedavne promjene ili stresore u vašem životu
- zamolite rođaka ili prijatelja da dođu zajedno sa vama kako bi vam pomogli da se sjetite što je liječnik rekao
- zapišite pitanja koja ćete postaviti svom liječniku
Pitanja koja trebate postaviti svom liječniku
- koji je najvjerojatniji uzrok mojih simptoma
- koje vrste testova trebam, zahtijevaju li ovi testovi neku posebnu pripremu
- koji su tretmani dostupni
- koje su šanse da su ti polipi zloćudni
- je li moguće da imam genetsko stanje koje dovodi do polipa debelog crijeva
- kakva naknadna ispitivanja trebam
- trebam li ukloniti ili dodati bilo kakvu hranu u svoju prehranu
- imam i druga zdravstvena stanja, kako najbolje mogu zajedno upravljati tim uvjetima
Pored pitanja koja ste se pripremili za postavljanje svom liječniku, nemojte se ustručavati postavljati i druga pitanja tijekom sastanka.
Što očekivati od svog liječnika
Liječnik će vam postaviti niz pitanja. Spremnost da na njih odgovorite može vam ostaviti vremena da pređete na točke na koje želite potrošiti više vremena. Možda će vas liječnik pitati:
- kada ste prvi put počeli osjećati simptome i koliko su ozbiljni
- jesu li vaši simptomi bili kontinuirani ili povremeni
- jeste li imali ili je li itko u vašoj obitelji imao rak debelog crijeva ili polipe debelog crijeva
- je li netko u vašoj obitelji imao druge karcinome probavnog trakta, maternice, jajnika ili mjehura
- Koliko često pušite i pijete
