Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Što ćeš pročitati u sljedećem članku?

Simptomi, uzroci, okidači, faktori rizika, prevencija te komplikacije na temu sindroma iritabilnog crijeva.

Opći pregled

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je čest poremećaj koji zahvaća debelo crijevo. Znakovi i simptomi uključuju grčeve, bolove u trbuhu, nadutost, plinove, i proljev i zatvor, ili oboje. Sindrom iritabilnog crijeva je kronično stanje koje koje ćete dugoročno trebati nadgledati.

Samo mali broj ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva ima ozbiljne znakove i simptome. Neki ljudi mogu kontrolirati svoje simptome upravljajući prehranom, načinom života i stresom. Teži simptomi se mogu liječiti lijekovima i savjetovanjem.

Sindrom iritabilnog crijeva ne uzrokuje promjene u crijevnom tkivu niti povećava rizik od raka debelog crijeva.

Simptomi

Znakovi i simptomi sindroma iritabilnog crijeva variraju. Najčešći uključuju:

  • bol u trbuhu, grčeve ili nadutost koji se obično ublažavaju ili djelomično ublažavaju propuštanjem stolice,
  • česti (pretjerani) plinovi,
  • proljev ili zatvor – ponekad se izmjenjuju napadaji proljeva ili zatvora,
  • sluz u stolici.

Većina ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva doživljava vremena kada su znakovi i simptomi lošiji i trenutke kada se poboljšaju ili čak potpuno nestanu.

Kada posjetiti liječnika?

Posjetite svog liječnika ako imate stalnu promjenu u navikama crijeva ili druge znakove ili simptome sindroma iritabilnog crijeva. Mogu ukazivati na ozbiljnije stanje, poput raka debelog crijeva. Ozbiljniji znakovi i simptomi uključuju:

  • gubitak težine,
  • proljev noću,
  • krv u stolici,
  • anemiju s nedostatkom željeza,
  • neobjašnjivo povraćanje,
  • poteškoće u gutanju,
  • trajnu bol koju ne ublažava propuštanje plina ili pražnjenje crijeva.

Uzroci

Precizan uzrok sindroma iritabilnog crijeva nije poznat. Čimbenici koji izgleda imaju ulogu jesu:

  • mišićna kontrakcija u crijevima – zidovi crijeva obloženi su slojevima mišića koji se skupljaju dok pokreću hranu kroz vaš probavni takt. Kontrakcije koje su jače i traju duže od uobičajenog mogu uzrokovati pojavu plinova, nadutosti i proljeva. Slabe crijevne kontrakcije mogu usporiti prolazak hrane i dovesti do tvrde, suhe stolice.
  • živčani sustav – nenormalnosti u živcima u probavnom sustavu mogu uzrokovati nelagodu veću od uobičajene kada se trbuh proteže od plinova i stolice. Loše koordinirani signali između mozga i crijeva mogu dovesti do toga da vaše tijelo pretjerano reagira na promjene koje se obično događaju u probavnom procesu, što rezultira bolom, proljevom i zatvorom.
  • upala u crijevima – neki ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva imaju povećan broj stanica imunološkog sustava u crijevima. Ovaj odgovor imunološkog sustava je povezan s boli i proljevom.
  • teška infekcija – sindrom iritabilnog crijeva se može razviti nakon ozbiljnog napada dijareje (gastroenteritisa) uzrokovanog bakterijama ili virusom. Sindrom iritabilnog crijeva bi također mogao biti povezan s viškom bakterija u crijevima (prekomjerni rast bakterija).
  • promjene u bakterijama u crijevima (mikroflora) – mikroflora označava ‘dobre’ bakterije koje borave u crijevima i igraju ključnu ulogu u zdravlju. Istraživanja pokazuju da se mikroflora kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva može razlikovati od mikroflore zdravih ljudi.

Okidači

Simptome sindroma iritabilnog crijeva može pokrenuti:

  • hrana – uloga alergije ili netolerancije na hranu u sindromu iritabilnog crijeva nije u potpunosti shvaćena. Prava alergija na hranu rijetko uzrokuje sindrom iritabilnog crijeva. Međutim, mnogi ljudi imaju lošije simptome sindroma iritabilnog crijeva kada jedu ili piju određenu hranu ili piće, uključujući pšenicu, mliječne proizvode, agrume, grah, kupus, mlijeko i gazirana pića.
  • stres – većina ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva ima lošije ili češće znakove i simptome tijekom razdoblja povećanog stresa. No, iako stres može pogoršati simptome, on ih ne uzrokuje.
  • hormoni – žene imaju dvostruko veću vjerojatnost da imaju sindrom iritabilnog crijeva , što može ukazivati na to da hormonalne promjene igraju ulogu. Mnoge žene otkrivaju da su znakovi i simptomi lošiji tijekom ili oko menstruacije.

Faktori rizika

Mnogi ljudi imaju povremene znakove i simptome sindroma iritabilnog crijeva. No, veća je vjerojatnost da ćete imati sindrom ako:

  • ste mladi – sindrom iritabilnog crijeva se češće javlja kod osoba mlađih od 50 godina

  • ste žena – u Sjedinjenim Državama sindrom iritabilnog crijeva je češći među ženama. Terapija estrogenom prije ili nakon menopauze također je faktor rizika za sindrom iritabilnog crijeva.

  • imate obiteljsku povijest sindroma iritabilnog crijeva – geni mogu igrati ulogu, kao i zajednički faktori u obiteljskoj okolini ili pak kombinacija gena i okoline.

  • imate problema s mentalnim zdravljem  – anksioznost, depresija i drugi problemi s mentalnim zdravljem povezani su sa sindromom iritabilnog crijeva. Faktor rizika također može biti povijest seksualnog, fizičkog ili emocionalnog zlostavljanja.

Komplikacije

Kronični zatvor ili proljev mogu uzrokovati hemoroide. Osim toga, sindrom iritabilnog crijeva je povezan sa:

  • lošom kvalitetom života – mnogi ljudi s umjerenim do teškim sindromom iritabilnog crijeva prijavljuju lošu kvalitetu života. Istraživanja pokazuju da ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva propuštaju tri puta više dana s posla u odnosu na one bez crijevnih simptoma,
  • poremećajima raspoloženja – doživljavanje znakova i simptoma sindroma iritabilnog crijeva može dovesti do depresije i anksioznosti. Depresija i tjeskoba također mogu pogoršati sindrom iritabilnog crijeva.

Prevencija

Pronalaženje načina za rješavanje stresa može pomoći u prevenciji ili ublažavanju simptoma sindroma iritabilnog crijeva. Razmislite o pokušaju:

  • savjetovanja – savjetnik vam može pomoći da naučite modificirati ili da promijenite svoje odgovore na stres. Studije su pokazale da psihoterapija može pružiti značajno i dugotrajno smanjenje simptoma.
  • ‘biofeedback-a’ – električni senzori pomažu vam u primanju informacija (povratnih informacija) o funkcijama vašeg tijela. Povratne informacije pomažu vam da se usredotočite na suptilne promjene, poput opuštanja određenih mišića, kako biste ublažili simptome.
  • progresivnih vježbi opuštanja – ove vježbe vam pomažu da opustite mišiće u tijelu, jedan po jedan. Započnite zatezanjem mišića stopala, a zatim se koncentrirajte na polako puštanje sve napetosti. Zatim zategnite i opustite listove. Nastavite dok se mišići u vašem tijelu, uključujući one u očima i vlasištu, ne opuste.
  • treninga pažljivosti – ova tehnika smanjenja stresa pomaže vam da se usredotočite na to da budete u trenutku i otpustite brige i smetnje.

Više o autoru članka

dr. sc. Božo Radić
dr. sc. Božo Radić

specijalist gastroenterolog

Dr. sc. Božo Radić je diplomirao na Medicinskom fakultetu, a doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U KB Dubrava Zagreb je radio kao specijalist gastroenterologije, i bio je voditelj Službe za kontrolu kvalitete. Bavi se gastroenterologijom, prvenstveno endoskopijom donjeg i gornjeg probavnog sustava, uz poseban fokus na metode za prevenciju i liječenje raka debelog crijeva. Jedan je od pokretača  multidisciplinarnog tima KB Dubrava Zagreb za liječenje pacijenata oboljelih od raka debelog crijeva sa željom poboljšanja standarda liječenja ove bolesti u Hrvatskoj. Profesionalno surađuje s timom abdominalnih kirurga s ciljem povećanja broja minimalno invazivnih zahvata koristeći zajednički pristup endoskopskih i laparoskopskih tehnika kod operacija probavnog sustava.

Autor je i koautor pedesetak znanstvenih i stručnih publikacija koji su indeksirani u Current Contentsu, Medlineu i Scopusu te aktivno sudjeluje na domaćim i stranim kongresima, kao pozvani predavač i autor. Član je Hrvatskog gastroenterološkog društva.

Najnoviji članci

Rad gastroenterologije omogućuju

Informiraj svoje prijatelje na vrijeme