colorectal-cancer

Dijagnostički postupci za rak debelog crijeva

Što ćeš pročitati u sljedećem članku?

Koji sui dijagnostički postupci raka debelog crijeva? Koja je prevencija raka debelog crijeva? Sve o ovoj temi saznajte u tekstu

Slijede najčešći dijagnostički postupci za rak debelog crijeva.

Ispitivanje fekalne okultne krvi (test krvi u stolici)

Ovime se provjerava uzorak stolice (fekalija) pacijenta zbog prisutnosti krvi. To se može učiniti u liječničkoj ordinaciji ili s opremom kod kuće. Uzorak se vraća u liječničku ordinaciju i šalje u laboratorij.

Test ne mora biti 100% ispravan, jer svi karcinomi ne uzrokuju gubitak krvi ili neće krvariti cijelo vrijeme. Stoga, ovaj test može dati lažan rezultat. Krv može biti prisutna i zbog drugih bolesti ili stanja, poput hemoroida. Neke namirnice mogu sugerirati na krv u debelom crijevu premda nije prisutna.

DNK analiza stolice

Ovim se testom analizira nekoliko DNA markera koje rak debelog crijeva ili stanice prekanceroznih polipa izbacuju u stolicu. Pacijenti mogu dobiti pribor s uputama o uzimanju uzorka stolice kod kuće koje zatim moraju vratiti u liječničku ordinaciju od kuda se uzorak šalje u laboratorij.

Ovaj je test precizniji za otkrivanje raka debelog crijeva od polipa, ali ne može otkriti sve DNA mutacije koje ukazuju na prisustvo tumora.

Fleksibilna sigmoidoskopija

Liječnik koristi sigmoidoskop, fleksibilnu, vitku i osvijetljenu cijev za pregled pacijentovog rektuma i sigmoida. Sigmoidno debelo crijevo zadnji je dio debelog crijeva, prije rektuma.

Pregled traje nekoliko minuta i nije bolan, ali može biti neugodan. Postoji mali rizik od probijanja stijenke debelog crijeva.

Ako liječnik otkrije polipe ili rak debelog crijeva, kolonoskopijom se može pregledati cijelo debelo crijevo i ukloniti svi prisutni polipi. Oni će se zatim pregledati pod mikroskopom.

Sigmoidoskopija će otkriti polipe ili rak samo na kraju trećine debelog crijeva i rektuma. Neće otkriti problem ni u jednom drugom dijelu probavnog trakta.

RTG barijumski klistir

Barij se stavlja u pacijentovo crijevo u obliku klistira, a prikazuje se na RTG snimci. U dvostruko kontrastnom barijevom klistiru dodaje se i zrak.

Barij ispunjava i prekriva sluznicu crijeva, stvarajući jasnu sliku rektuma, debelog crijeva i malog dijela tankog crijeva pacijenta.

Može se napraviti fleksibilna sigmoidoskopija kako bi se otkrili mali polipi koje rentgenska slika barija može propustiti. Ako RTG barij klistir otkrije bilo što abnormalno, liječnik može preporučiti kolonoskopiju.

Kolonoskopija

Kolonoskop je duži od sigmoidoskopa. To je dugačka, fleksibilna, vitka cijev, pričvršćena na video kameru i monitor. Liječnik može vidjeti cijelo debelo crijevo i rektum. Svi polipi otkriveni tijekom ovog pregleda mogu se ukloniti tijekom postupka, a ponekad se umjesto toga uzimaju uzorci tkiva ili biopsije.

Kolonoskopija je bezbolna, ali neki pacijenti mogu dobiti blagi sedativ kako bi se smirili. Prije pregleda može im se dati laksativna tekućina za čišćenje debelog crijeva. Klistir se rijetko koristi. Krvarenje i probijanje stijenke debelog crijeva moguće su komplikacije, ali izuzetno rijetke.

CT kolonografija

CT aparat snima slike debelog crijeva nakon čišćenja. Ako se otkrije bilo što neuobičajeno, možda će biti potrebna konvencionalna kolonoskopija.

Ovaj postupak može se ponuditi pacijentima s povećanim rizikom od raka debelog crijeva kao alternativu kolonoskopiji koja je manje invazivna, bolje se podnosi i ima dobru dijagnostičku točnost.

Ultrazvuk 

Ultrazvuk ili magnetna rezonanca mogu pokazati je li se rak proširio na drugi dio tijela.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju redoviti pregled za osobe u dobi od 50 do 75 godina. Učestalost ovisi o vrsti testa.

Prevencija

Brojne mjere životnog stila mogu smanjiti rizik od razvoja raka debelog crijeva:

  • redoviti pregledi: Osobe koje su i ranije imale rak debelog crijeva, starije su od 50 godina, imaju obiteljsku anamnezu ove vrste raka ili imaju Crohnovu bolest, Lynchov sindrom ili adenomatoznu polipozu, trebale bi redovito prolaziti preglede.
  • prehrana: Slijedite prehranu s puno vlakana, voća, povrća i kvalitetnih ugljikohidrata te najmanje crvenog i prerađenog mesa. Prebacite se sa zasićenih na masti dobre kvalitete, kao što su avokado, maslinovo i riblje ulje i orašasti plodovi.
  • tjelovježba: Pokazalo se da umjerena i redovita tjelovježba ima značajan utjecaj na smanjenje rizika od razvoja raka debelog crijeva.
  • tjelesna težina: Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povećavaju rizik od mnogih karcinoma, uključujući rak debelog crijeva.

Studija objavljena u časopisu Cell preporučila je da bi aspirin mogao biti učinkovit u jačanju imunološkog sustava kod pacijenata koji boluju od raka dojke, kože i crijeva.

Gen povezan s recidivom raka crijeva i smanjenim preživljavanjem mogao bi pomoći u predviđanju ishoda za pacijente s genom – samim time i odvesti znanstvenike korak bliže razvoju personaliziranih tretmana, otkriva istraživanje u časopisu Gut.

Studija objavljena u Scienceu otkrila je da vitamin C u naranči oštećuje stanice raka, sugerirajući da bi se snaga vitamina C mogla jednog dana iskoristiti u borbi protiv raka debelog crijeva.

Istraživači su otkrili da svakodnevno pijenje kave – čak i bezkofeinske, može smanjiti rizik od nastanka raka debelog crijeva. 

Više o autoru članka

dr. sc. Božo Radić
dr. sc. Božo Radić

specijalist gastroenterolog

Dr. sc. Božo Radić je diplomirao na Medicinskom fakultetu, a doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U KB Dubrava Zagreb je radio kao specijalist gastroenterologije, i bio je voditelj Službe za kontrolu kvalitete. Bavi se gastroenterologijom, prvenstveno endoskopijom donjeg i gornjeg probavnog sustava, uz poseban fokus na metode za prevenciju i liječenje raka debelog crijeva. Jedan je od pokretača  multidisciplinarnog tima KB Dubrava Zagreb za liječenje pacijenata oboljelih od raka debelog crijeva sa željom poboljšanja standarda liječenja ove bolesti u Hrvatskoj. Profesionalno surađuje s timom abdominalnih kirurga s ciljem povećanja broja minimalno invazivnih zahvata koristeći zajednički pristup endoskopskih i laparoskopskih tehnika kod operacija probavnog sustava.

Autor je i koautor pedesetak znanstvenih i stručnih publikacija koji su indeksirani u Current Contentsu, Medlineu i Scopusu te aktivno sudjeluje na domaćim i stranim kongresima, kao pozvani predavač i autor. Član je Hrvatskog gastroenterološkog društva.

Najnoviji članci

Rad gastroenterologije omogućuju

Informiraj svoje prijatelje na vrijeme